Je li ovo najljepši izlazak sunca na svijetu?

Nepal je prije svega zemlja divnih ljudi, kulture i prirode! Zemlja u kojoj je vrijeme stalo, gdje nema žurbe i gdje je sve polako,polako! Nepal, zemlja koja se pamti za cijeli život i sve što ste tamo doživjeli ostaje urezano na nekom posebnom mjestu.

Izlasci sunca su tamo pravo božanstvo i najbolji način da se započne dan na Vašem putovanju u Nepalu. Kada ste u Pokhari, vidjeti izlazak sunca je prava avantura. Ustajemo rano, penjemo se na vrh brda, do World Peace stupe. Uspon je naporan, ali kako se približavate budističkom hramu, čujete lupanje gonga i pjevanje prvih molitvi, i tada, ma koliko god da ste umorni, ovi zvuci vam nekako daju dodatnu snagu da se popnete do vrha i uživate u onome što slijedi. 

Na samom vrhu pogled vas ostavlja bez riječi. Odjednom se nadjete ispred Himalaja, ispred moćne Anapurne. Gledajući u te ogromne, bijele vrhove koji se izdižu iznad zelenih predjela, jezera i Pokhare, osjećate se posebno, kao da ste osvojili svijet.

Ponekad se oblaci znaju spustiti i prekriti jezero i Pokharu, i vi u tom trenutku imate osećaj kao da lebdite i da ništa ne postoji drugo na svijetu osim vas i Anapurne. Kada Sunce krene da izlazi, ono polako počinje obasjavati vrhove koji su dalje od vas, dajući im u tom trenutku posebnu važnost. Kako se sunce penje, tako se obasjava po jedan vrh i tada dobivaju poseban sjaj.

Na samom kraju obasjava se vrh Fishtail koji je u tom momentu najmoćniji vrh koji se nalazi tik ispred vas. Molitve kao da se u tom trenutku pojačavaju i imate utisak kao da je sve ovo samo još jedan vaš san, jer ta ljepota izgleda nestvarno. Kada se sunce vine visoko, tada je najbolje vrijeme za prvu jutarnju kavu, s pogledom na božanstvene vrhove Anapurne.

Diveći se vrhovima, uglavnom odmarate svoje misli, uživate, dišete punim plućima, a ponekad vam čak prodje i kroz glavu, koliko smo mi zapravo mali naspram ovih vrhova, kako netko želi da se popne tamo. Počnete da se divite tim ljudima, da ih zamišljate sitne na vrhu, zamišljate sebe na vrhu,  zamišljate pogled od gore...

Nakon što ovo sve prođe kroz vašu glavu i nagledate se ove ljepote, kreće spuštanje prema jezeru, kroz šumu, dok majmuni skaču iznad vaših glava. Potom se vozite čamcima po jezeru, po čijoj vodi se oslikava bijeli vrh Fishtail. Zar nije ovo savršen početak dana?!

Izlazak sunca u Nagarkotu, ima drugačiju čar. Kada sunce izađe u ovom djelu Nepala, ono obasja cijeli vjenac Himalaja i tada stojite, gledate i naprosto se divite koliko je dugačak i moćan ovaj planinski vjenac. Diveći se ovom prostoru, pokušavate naći njegov početak i kraj ali to vam ne polazi za rukom. Opet i pored toga imate osjećaj kao da ga imate na dlanu i tada se osjećate kao na vrhu svijeta.

U daljini možete vidjeti Anapurnu koja je sada dosta manja ali i dalje moćna. Gledajući u Himalaje divite se koliko samo vrhova ima i trudite se da nađete najviši vrh svijeta, Mont Everest. 

Kao što sam rekla, ovo su prizori koji se pamte i kojima se ja često vraćam, te uvijek toplo preporučujem baš ove izlaska sunca jer je energija ovih planina neprocjenjiva.